INTERKULTURALNOST U ANDRIĆEVOJ „PROKLETOJ AVLIJI“
Predavač:
Dragana Francišković & Lidija Nerandžić Čanda
Vreme:
15.30-15.45
Mesto:
Sesija 1
InterKult 2025 Sažeci
Srpski
Dragana Francišković
Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici
Univerzitet u Novom Sadu
dragana.franciskovic@magister.uns.ac.rs
Lidija Nerandžić Čanda
Filološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
nerandziccandalidija@gmail.com
INTERKULTURALNOST U ANDRIĆEVOJ ,,PROKLETOJ AVLIJI”
Ovaj rad analizira manifestacije interkulturalnosti u „Prokletoj avliji“ Ive Andrića kroz prikaz likova, prostora i narativa, oslanjajući se na teorijske postavke interkulturalizma i postkolonijalne kritike. Problem kojim se rad bavi jeste prikaz interkulturalnosti u okviru zatvorenog mikrosveta, koji predstavlja simbolički model složenih balkanskih kulturnih odnosa pod osmanskom vlašću. Cilj rada je da se identifikuju i interpretiraju ključni elementi interkulturalnosti – likovi, prostori, jezici i kulturni obrasci – koji se prepliću u narativu, te da se osvetle načini njihovog međusobnog delovanja. Metodološki okvir je kvalitativan, hermeneutički i oslonjen na postkolonijalne pristupe. Rezultati analize pokazuju da Andrić u zatvorskoj avliji modeluje višeslojnu kulturnu stvarnost u kojoj interkulturalni kontakti često rezultiraju nesporazumima, ali i ukazuju na potencijal pripovedanja kao sredstva razumevanja i premošćavanja razlika.
Ključne reči: interkulturalnost, Andrić, roman ,,Prokleta avlija”
English
Dragana Francišković
Hungarian Language Teacher Training Faculty, Subotica, Serbia
University of Novi Sad
dragana.franciskovic@magister.uns.ac.rs
Lidija Nerandžić Čanda
Faculty of Philology, University of Belgrade
nerandziccandalidija@gmail.com
Interculturality in Ivo Andric’s novella “The Damned Yard”
This paper analyses the manifestations of interculturality in Ivo Andric’s novella ‘The Damned Yard’ through its characters, spatial structures, and narrative layers, relying on theoretical frameworks of interculturalism and postcolonial criticism. The central problem addressed is how interculturality is portrayed within the microcosm of the Ottoman prison, which serves as a symbolic model of the complex cultural relations in the Balkans under imperial rule. The aim of the paper is to identify and interpret key elements of interculturality—characters, spaces, languages, and cultural patterns—interwoven in the narrative, and to examine the consequences of their interaction. The methodology is qualitative and interpretative, grounded in hermeneutic analysis and postcolonial approaches. The findings show that Andric models a multi-layered cultural reality within the prison courtyard, where intercultural encounters often result in misunderstanding, but also point to the narrative as a means of bridging differences and fostering understanding.
KEY WORDS: interculturality, Andric, novel, Prekleta avlija



